Priroda je stvarala i još uvijek stvara razne dragocjene materijale, koje je čovjek kroz povijest pronalazio i divio im se. Stari narodi (Egipćani, Grci, Indijci…) su ih koristili kao ukras i nazivali ih dragim kamenjem. Kriteriji kojim su pravili razliku između dragog kamenja i drugih materijala bili su ljepota, kvaliteta i popularnost. I danas gemolozi i razni drugi stručnjaci na sličan način rade razliku među materijalima:

a) ljepota: materijal mora imati neku specifičnu karakteristiku u njegovom izgledu koja će ga činiti dragim kamenom (boja, optička karakteristika)
b) otpornost: materijal mora imati zadovoljavajuću tvrdoću, da se u svakodnevnom korištenju ne ošteti lako
c) rijetkost: da bi se neki materijal nazvao dragim kamenom, mora biti i vrlo rijedak, jer je i to upravo ono što ga čini tako posebnim i vrijednim divljenja, te mu naravno i podiže vrijednost

Dakle upravo ova tri faktora definiraju koji će se materijal nazvat dragim kamenom i imati njegovu vrijednost.. Dijamant zbog svojih karakteristika, rijetkosti predstavlja najvrijedniji dragi kamen. No i drugo drago kamenje na tržištu dosegne velike vrijednosti.
I danas pored mišljenja da su drago kamenje simbol bogatstva i društvenog statusa, rasprostranjeno je shvaćanje da su dragi kameni simbol mjeseca rođenja, prema kojem svaki mjesec ima svoj dragi kamen, a osoba rođena u tom mjesecu nosi njegove odlike:

- Siječanj: granat, simbol je vrline. Najcjenjenija je zelena boja granata (demantoid), a ne kako se misli crvena.
- Veljača: ametist, simbol smirenosti, spokoja, dostojanstva, a uz ametist, veljači pripada i oniks.
- Ožujak: akvamarin, simbol marljivosti. U davna vremena nosio se u rat radi zaštite.
- Travanj: dijamant, simbol hrabrosti, odvažnosti, nepobjedivosti. I danas se smatra da donosi sreću.
- Svibanj: smaragd, simbol inteligencije. Nekad se vjerovalo da predviđa budućnost i pomaže vidu.
- Lipanj: biser, simbol ženstvenosti i ljepote, pa zato i postoji običaj da ga nose samo žene.
- Srpanj: rubin, simbol temperamenta, osjećajnosti i vitalnosti.
- Kolovoz: peridot, simbol otpornosti i ustrajnosti, kolovozu pripada i aventurin.
- Rujan: safir, simbol za snagu, čvrstoću, dosljednost. Nekad su kraljevi nosili ga za zaštitu od otrova i povreda. Smatrao se svetim kamenom.
- Listopad: opal, simbol životne sreće, jedan od malog broja kamenja koji nije kristal, listopadu pripada i turmalin sa svoje 333 nijanse boje
- Studeni: topaz, simbol postojanosti, smatralo se da djeluje na raspoloženje osobe koja ga nosi, pa se zato i preporučavalo da ga nose mirne i tihe osobe, studenom pripada i tigrovo oko.
- Prosinac: cirkon, simbol dostojanstva, često greškom mjenjan sa umjetnim kubičnim cirkonijem.

Rubin:
- Boja: crvena
- Tvrdoća: 9
- Gustoća: 3,97-4.05 g/cm
- Kem.sastav: Al2O3-aluminij oksid
- Indeks loma svjetlosti: 1,762-1,778
- Disperzija: 0,018

Dobio ime po svojoj boji (lat.rubens-crveni kamen). Supstanca zbog koje je rubin tako crven je krom. To je najtvrđi mineral poslije dijamanta. Početkom dvadesetog stoljeća počeli su se izrađivati sintetski rubini kvalitete pravog kamena, i naročito njegovih kemijskih i optičkih svojstava.Većina se njih može prepoznati najviše zbog toga što nemaju apsolutno nikakvih oštećenja što je kod pravih kamena rijetkost.
Jedan od najcjenjenijh dragulja, mitovi kažu da je kamen kapljice krvi majke zemlje. Njegova jarka boja privlačila je bogataše i vladare. Najskupocjeniji rubin mora biti boje golublje krvi, pa su mnogi golubovi izgubili glavu da bi bogataši imali predložak za boju rubina kakav su željeli. Simbol je životne snage, hrabrosti i ljubavne odanosti. Zbog svoje duboke crvene boje, nazivaju ga i zaštitnikom ljubavi. Smatralo se da će vlasniku pomoći da sačuva svoje aristokratsko rodoslovlje i nasljedstvo. Mijenja boju u prisustvu opasnosti. U Burmi vjeruju da je sveti kamen i tamo ga daju onome tko je prebolio neku tešku bolest. Naime poznata su njegova ljekovita svojstva kad je riječ o bolestima krvi, krvnih žila, jetre, povišenog šećera u krvi, a smatraju ga i afrodizijakom.

Safir:
- Boja: plava u različitim nijansama, bezbojna, roza, ljubičasta, žuta, zelena
- Tvrdoća: 9
- Gustoća: 3,95-4.03 g/cm
- Kem.sastav: al2o3
- Ind.loma svjetlosti: 1,762-1,778
- Disperzija: 0,018

Plavu boju safiru daje željezo i titan a ljubičastu vanadij, mali dio željeza dat će rezultate u žutim i zelenim tonovima, a krom će prouzročiti rozu boju kamena. Stoga ga ima u raznim bojama, osim u crvenoj ali najpoznatiji je plavi safir. To je kamen u boji Gospinog vela, pa se uvjetno naziva i ženskim kamenom. Zovu ga i kamenom mudraca jer jača duhovnu snagu, štiti od uroka, te potiče kocentraciju. Zbog svoje blage plavičaste svjetlosti što umiruje ljude, safir odstranjuje mržnju i povečava osjećaj ljubavi. Jedini kamen koji se smatra svetim dragim kamenom. U srednjem vijeku nosili su ga samo biskupi i kardinali jer se vjerovalo da čisti dušu i približava Bogu. Neprekidno gledanje u safir poboljšava vid. Zbog njegove sposobnosti da donosi mir. Lame su ga upotrebljavale na taj način da su ga davali ljudima na samrti za olakšavanje prijelaza u drugi svijet.

Smaragd:
- Boja: zelena, žućkasto zelena
- Tvrdća: 7,5-8
- Gustoća: 2,67-2,78 g/cm
- Kem,sastav: al2be3(si6o18) aluminij beril silikat
- Indeks loma svjetlosti: 1,565-1,602
- Disperzija: 0,014

Ime vuče iz grč. smaragdos, zeleni kamen, a tu boju dobiva od kroma. U ovom kamenu su česte nakupine sitnih nečistoća koji ga čine mutnim i neprozirnim te su samo rijetki primjerci smaragda čisti i prozirni. Takvi se ubrajaju u najskupocjenije drago kamenje. Glavna nalazišta su u Kolumbiji, Brazilu, Uralu, J.Africi i zapadnoj Australiji.
Donosi mir, podstiče nadu, pojačava svako osjećanje, produbljuje strasti. Ako je bračni partner nevjeran, mijenja boju. Vjeruje se da predskazuje budućnosti da pomažu razvoju inteligencije i donosi mudrost. Bio je i omiljeni kamen Kleopatre, vjerovala je da joj daje vladarsku moć i snagu. Kršćani u njemu vide vjeru i nadu. U kristaloterapiji bi se mogao nazvati i kamen opće prakse jer pomaže kod infekcija, reumatskih bolesti i srčanih tegoba.

Tirkiz:
- Boja: nebesko plava, plavo zelena
- Tvrdoća: 5-6
- Gustoća: 2,31-2,84 g/cm
- Kem,sastav: bakar –aluminij fosfat
- Indeks loma svjetlosti: 1,610
- Disperzija: nema

Sami naziv, tirkiz, dolazi od prijašnjeg imena “turski kamen” zato što je prema Europi put trgovine toga kamena prolazio kroz Tursku. Čista plava boja tirkiza je veoma rijetka, većina je prošarana smeđim, tamno sivim ili crnim venama drugih minerala. U prirodi se može naći spojen sa malahitom. Boju tirkiza daje bakar za plave tonove i željezo za više zelenkaste tonove. Nebesko plava boja mijenja se na temp. od 250C u zelenu. Negativne promjene boje mogu izazvati razna ulja, kozmetika, deterdženti, kao i obična voda te se preporuča skidanje prstenja čak i pri pranju ruku. Ovom poludragom kamenu čudesne boje divili su se mnogi drevni narodi. U Turskoj su ga smatrali amajlijom, a u Meksiku je od njega cijenjeniji bio samo žad. Bio je utkan u mnoge kraljevske dijademe.Vjerovalo se da štiti od ljubomore i uroka te da se koristi kao zaštita zuba od karijesa i parandetoze, te pomaže kod impotencije i snaži psihu.

Ametist:
- Boja: ljubičasta, crvena-ljub
- Tvrdoća: 7
- Gustoća: 2,65 g/cm
- Kem.sastav: sio2-kremen
- Disperzija: 0,013

Ime znači “bez pijanstva” (grč). Najviše je cijenjeni mineral u grupi kremena. Ljubičasto je obojen od tragova mangana i željeza. Zagrijavanjem na temp. Između 450-750 C mogu se dobiti svjetlo žute, crveno smeđe zelene i bezbojne varijante. Originalne boje se mogu vratiti pomoću izlaganja radijaciji. Zovu ga i dobroćudnim kamenom, kamenom sreće. Simbol je smirenosti, dostojanstva, pomaže razvitku razmišljanja, pamćenja. Za imati prijatne snove treba ga staviti pod jastuk. Još i danas neke žene kradom stavljaju muževima u džepove ametiste kad idu sa društvom na piće, jer su uvjerene da će samo tako se vratiti kući trijezni. Ametist je i kamen ljubavnika, a ako ga držite u svili, štitit će vas od glavobolja, trovanja i uroka.

Akvamarin:
- Boja: svjetlo plava, tamno plava, plava zelena
- Tvrdoća: 7,5-8
- Gustoća: 2,68-2,74 g/cm
- Kem.sastav: al2be3(si6o18)
- In.loma svjetlosti:1 ,564.1,596
- Disperzija: 0,014
(-lat aqua=voda + lat.marinus=morski) Boju morske vode daje mu željezo. Na temp 400-500C, boja im se može lagano promijeniti dok na višim temp. može doći do potpunog gubitka boje tako da je potrebna velika pažnja kod izrade i popravka nakita sa ovim kamenom. Najvažnija nalazišta su Brazilu, Kini, Indiji, J.Africi i u SAD-u. Vjeruje se da donosi sreću, pa vrlo često krasi i zaručničko prstenje. Koristan je kod prehlada, alergija, bronhitisa, čuva nas od senilnosti, te ne dopušta da upadnemo u depresiju.

Tigrovo oko:
- Boja: zlatno žuta, zlatno smeđa
- Tvrdoća: 6,5-7
- Gustoća: 2,58-2,64 g/cm
- Kem.sastav: sio2, kremen
- Indeks loma svjetlosti: 1,534
- Disperzije: nema

Površina brušenog i poliranog tigrovog oka podsjeća na oko mačke po čemu je kamen i dobio ime. Struktura mu je glatka i vlaknasta a željezo proizvodi njegovu zlatno žutu boju. Jako je osjetljiv na bilo koju kiselinu. Nalazišta su Južnoj Africi, Australiji, Burmi, Indiji, Namibiji.

Opal:
- Boja: razne boje
- Tvrdoća: 5,50-6,5
- Gustoća: 2,98-2,50 g/cm
- Kem.sastav: SIO2+H20, mineral kremične kiseline
- Indeks loma svjetlosti: 1,37-1,52
- Disperzija: nema

Posebna karakteristika opala je njegov mliječno-plavkasti ili biserni izgled površine i njegove razne boje koje mogu biti promjenjive ovisno o kutu promatranja. Opal uvijek u sebi sadrži 3-30% tekućine. Tijekom vremena postoji mogućnost da kamen izgubi tekućinu, pukne i izgubi opalne vizualne osobine površine. Zbog toga se ne preporuča njegovo izlaganje toplini. Opal je također neotporan na kiseline i razne kemikalije te treba izbjegavat kontakt sa sapunom i parfemima.

Oniks:
- Boja: crna
- Tvrdoća: 6,5-7
- Gustoća: 2,60-2.64 g/cm
- Kem.sastav: SIO2,kremeni agregat
- Indeks loma svjetlosti: 1,530-1,540
- Disperzija: nema

Oniks je poludragi kamen, slojevite građe, a prevodu sa grč. znači nokat, vjerovatno zbog njegove slabe prozirnosti. Osim za nakit upotrebljava se i za izradu ukrasnih predmeta, posuda i vaza.

Koralj:
- Boja: crvena, ružičasta, bijela, crna, rijetko plava
- Tvrdoća: 3-4
- Gustoća: 2,60-2,70 g/cm
- Kem,sastav: organske supstance, kalcijev karbonat
- Indeks loma svjetlosti: 1,486-1,658
- Disperzija: nema

Naziv dolazi od grč.riječi koralium, a znači kći mora. Koralj je morska životinja iz skupina mješanaca prirasla za podlogu. Sastoji se od slabo pokretnih polipa koji na slobodnoj strani imaju usni otvor okružen vjencem pokretljivih lovaka. Polip se pričvrsti za podvodnu stijenu, a mlađi pupoljci rastu iz njega. Kad stari polip umre, mladi živi polip ostanu živjeti pričvrščeni za njegov kostur. Taj se proces ponavlja iz generacije u generaciju tako da novi naraštaji rastu na kosturima starih. Na taj način koralji fascinatno iz godine u godinu, iz stoljeća u stoljeće, formiraju grebene, pa čak i otoke usred oceana. Kao materijal za drago kamenje koristi se samo korijen koralja bogat kalcijem. Budući da sadrži organske supstance jako su osjetljivi na visoku temperaturu i kiseline. Nalazimo ga na padinama grebena, pećinama, udubinama i pukotinama i to na dubinama 30-200 m. Pogoduje im smireno djelovanje morskih struja, minimalne mijene temperature i saliniteta. Koralji najveće kvalitete nalaze se između 70-120 metara. Razgranata stabalca obično narastu oko 30 cm. No rijedak je, dragocjen i često sinonim za moć i bogatstvo. U našim krajevima oduvijek se vjerovalo i u čarobnu moć koralja. Tako da se primjerice vjeruje da crveni koralj štiti trudnice i nerođeno dijete, kao i od raznih zaraza,bolesti krvi i uroka. Između ostalog koralji lagano blijede pri povišenoj temperaturi pa su odličan indikator vrućice kod dijeteta. Stoga je to upravo razlog zašto ljudi kupuju taj nakit dječici, mada možda i ne znaju za stoljećima dugu povijest tog običaja. Nekad se koraljna ogrlica vješala o koljevku novorođenta kako bi odgnala svako zlo od dijeteta. Danas je običaj pokloniti dijetetu koraljnu narukvicu. Time mu poklanjate i ukras, indikator temperature i moćni talisman. Koralj se u doba antike smatrao svetim kamenom božice ljubavi Afrodite u njenoj ulozi morskog božanstva. Također bio je posvećen Meduzi i upravo ga je ona obojala u crveno svojom krvlju. On se koristio za ljubavnu i seksualnu magiju. Vjerovalo se da koralj štiti od oluja i munja, čak i od napada samog vraga. Znana su nalazišta kvalitetnog koralja uz obalu Alžira, Tunisa, oko otoka Sardinije i Egejskom moru. Na našem priobalju oko Zadra, Šibenika, Sv. Andrije, Visa, Hvara, Lastova, Mljeta. No sve skupa u našem priobalju postoji čak oko 56 vrsta koralja. Od svih staništa najpoznatije je ono kod Šibenika, na oko pet nautičkih milja udaljenog otoka Zlarina. Osim crvenog poznati su i bijeli i ružičasti koralji, a u manjim količinama crni i magični modri koralji iz Gvinejskog zaljeva. I bijelom koralju se pripisuje uloga čuvara od koštanih oboljenja rahitisa i zubobolje, dok ružičasti oslobađa tijelo od otrova, ublažuje bolove kostiju i zglobova.