- kem. simbol Au (lat. aurum)
- atomski broj 79
- atomska težina 196,967
- relativna gustoća 19,3 g/cm
- temp. tališta 1064 C

U elementarnom stanju zlato je plemeniti metal, žute boje i jakog sjaja, mekan i vrlo rastezljiv. Čisto zlato je otporno na zrak, vodu, kisik, razne kiseline i većinu solnih otopina. Ima veliku rel. gustoću tako da jedan kg zlata odgovara kugli od samo 42 mm promjera.

Mekoća čistog zlata čini ga neprikladnim da od njega bude izrađen nakit. Zato se već od davnih vremena započelo sa prvim pokušajima eksperimentiranja, miješanjem metala kako bi se dobile legure koje bi zlato učinile tvrdim, a ne bi mu smanjile sjaj. Danas su uobičajene legure zlata sa srebrom i bakrom za žuto zlato, ili sa niklom, cinkom i paladijem za bijelo zlato. Kao i ostale legure sa plemenitim metalima tako i zlatne imaju podatke o finoći, odnosno udjelu samog čistog zlata u toj leguri. Ta finoća se navodi u karatima ili promilima.

Nakit koji se u Hrvatskoj najčešće prodaje je 585 ili 14 karatno zlato, što znači da u sebi sadrži 58,5% čistog zlata i ostataka drugih metala. Za nakit se još često upotrebljava i druge legure od 8, 10, 12, 18 karata. Što je karataža veća, zlato pa samim tim i predmet je kvalitetnije, ali i mekanije pa se za nakit rijetko upotrebljava zlato finoće veće od 750 ili 18 KT zlata.

Zlato je vrlo često u elektronici zbog njegove otpornosti prema koriziji, te je najbolji metalni vodič, za razliku od srebra i bakra koji podliježu koroziji te zato predstavljaju rizik u pogledu sigurnosti. Veliki dio svemirskih brodova je obložen zlatom zbog toplinske izolacije.

Metode obrade:

- Taljenje: zagrijavanje metala do temp.kod koje prelazi zlato iz čvrstog u tekuće stanje
- Lijevanje: izlijevanje već rastaljenog metala u pripremljen kalup koji mu daje oblik. Rastaljeni se metal u kalupu ohladi, skrutne te je spreman za daljnju obradu
- Valjanje: metal veće debljine ulazi među valjke koji ga svojim okretanjem stanjuju a ujedno i pomiču
- Kovanje: plastična obrada metala gdje udarcima mijenjamo njegov oblik u hladnom ili toplom stanju. Razlikujemo slobodno kovanje, kovanje u kalupe i savijanje limova
- Štancanje: urezivanje ili utiskivanje raznih oblika i gravura na komadima metala upotrebom čeličnog kalupa
- Šnitanje ili prosijecanje: postupak izrade predmeta od tanjih limova prosijecanjem i izbijanjem cijelog oblika u jednom komadu
- Turpijanje: obrada metala skidanjem strugotine
- Bušenje: ručno ili strujno izrađivanje rupe u raznim materijalima i predmetima koji se koriste za izradu nakita
- Brušenje: ručno izglađivanje površine nakita brusnim papirom prije obrade poliranjem
- Fasanje: postupak ugrađivanja dragog ili poludragog kamenja u razni nakit
- Graviranje: obuhvaća tehničke postupke urezivanja linija, ukrasa, znakova, likova u tvrdu podlogu u svrhu dekoracije površine predmeta
- Poliranje: postupak za postizanje glatke i visokosjajne površine nakita. U tu svrhu se koriste razne vrste četki i pasti za poliranje
- Pozlaćivanje: pojam koji obuhvaća sve postupke kojima se metalni ili neki drugi predmeti oblažu zlatom
- Lotanje: postupak kojim se dijelovi kovina, polugotovog ili gotovog nakita spajaju u nerazdvojni spoj. Vrši se pomoću lota, tankog komada metala kojem je temp. tališta niža od dijelova koji se spajaju
- Emajliranje: prekrivanje površina nakita raznim bojama u svrhu njegovog ukrašavanja. Vrši se zagrijavanjem emajla na površini pri čemu se on tali i veže sa podlogom.
- Filigran: tehnika izrade ornamentalnog nakita pomoću finih tankih komada žice kombiniranih sa malim kuglicama (granulama)
- Nieliranje: jedna od najstarijih ukrasnih tehnika zlatarstva. Služi za bojanje graviranih udubina sa masom čija je boja kontrasna od boje samog predmeta.
- Granulacija: izrada sitnih zrnaca od plemenitih metala i izrada ukrasa na nakitu pomoću njegovog lotanja na površini.